- Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) usvojila je rezoluciju kojom poziva države članice da pojačaju zaštitu slobode govora na platformama društvenih medija.
- Rezolucija poziva vlade da usvoje propise koji zahtijevaju od platformi društvenih medija da poštuju slobodu govora, uvedu obvezu obrazloženja odluka koje donose moderatori i osnuju neovisna tijela za procjenu procesa moderiranja.
- Skupština je također izravno apelirala na društvene mreže, pozivajući ih da suzdržano moderiraju sadržaje koji ne krše zakon, odustanu od tzv. zabrana u sjeni (shadow banning) te korisnicima jasno objasne razloge svojih odluka.
- Ordo Iuris već dugo skreće pozornost na problem cenzure i proizvoljnih odluka koje donose platforme društvenih medija u moderiranom sadržaju, često utječući na pojedince desnih ili kršćanskih stavova.
Nedavna rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe naglašava značajnu neravnotežu moći između globalnih platformi društvenih medija i običnih korisnika, što bi se trebalo riješiti intervencijom javnih tijela. PACE poziva vlade država članica, među ostalim, da prisile platforme društvenih medija da poštuju slobodu govora korisnika prilikom moderiranja objavljenog sadržaja. Skupština poziva na uvođenje zahtjeva za moderatore da obrazlože svoje odluke o uklanjanju postova, kao i stvaranje neovisnih nesudskih tijela za procjenu procesa moderiranja i rješavanje sporova između platformi društvenih medija i njihovih korisnika.
Parlamentarna skupština također je izravno apelirala na platforme društvenih medija, pozivajući ih da izmijene uvjete korištenja kako bi uključili jamstva zaštite ljudskih prava, posebice slobode govora. PACE također očekuje pažljivo moderiranje sadržaja koji nije jasno protuzakonit te prestanak smanjenja vidljivosti određenih profila (shadow banning). Skupština poziva i na obavještavanje korisnika o svim odlukama kojima se ograničava vidljivost njihovih objava i svim radnjama moderiranja. Poziva se i na temeljito i točno obrazloženje svih moderacijskih odluka i osiguravanje ljudskog nadzora nad automatiziranom moderacijom koju provodi umjetna inteligencija.
Ordo Iuris više je puta istaknuo problem cenzure na društvenim mrežama, gdje platforme proizvoljno odlučuju o demonetizaciji, smanjenju vidljivosti, primjeni “zabrana u sjeni” ili uklanjanju objava, fotografija ili videa. Službeno se radi o borbi protiv “dezinformacija” ili “govora mržnje”, ali u praksi razlog često leži jednostavno u promicanju konzervativnih stavova ili širenju kršćanskih sadržaja. Proces moderiranja već dugo izaziva zabrinutost, odluke se često donose u automatiziranom postupku koji provodi umjetna inteligencija, bez objašnjenja konkretnih razloga za uklanjanje određenog sadržaja, a na te se odluke često ne može uložiti žalba.
Na primjer, u izvješću iz 2021. koje je pripremio Ordo Iuris u suradnji s Udrugom poljskih novinara, istaknuto je:
“Velike medijske korporacije kontinuirano pokušavaju ograničiti javnu raspravu otežavajući ili onemogućavajući određenim korisnicima objavljivanje sadržaja. Situacija u kojoj su komunikacijske platforme stavljene iznad zakona šteti slobodi govora i podsjeća na najgore oblike cenzure koji se danas nalaze u autoritarnim i totalitarnih zemalja — s tom razlikom što su ulogu državnog cenzurnog stroja sada preuzeli medijski divovi, koji su izvan svake stvarne kontrole demokratski izabranih vlasti.”
“Iako ova rezolucija PACE-a nije formalno obvezujuća za države članice, niti za platforme društvenih medija, ona predstavlja važan glas u raspravi o modernim oblicima cenzure. Društveni mediji danas pripadaju najvažnijim forumima za javnu razmjenu mišljenja, a ponekad su čak i utjecajniji od tradicionalnih medija kao što su tisak, radio ili televizija. Ipak, regulacija društvenih medija je minimalna, način na koji se sadržaj moderira u praksi je prepušten diskreciji anonimnih moderatora koji odgovaraju samo upravnim odborima korporacija koje posjeduju te platforme. Parlamentarna skupština Vijeća Europe je jedno od prvih međunarodnih tijela koje je, ne samo skrenulo pozornost na ovaj problem, već je izravno pozvalo na zakonodavnu akciju koja bi formalno obvezivala platforme društvenih medija na poštivanje slobode govora“, naglašava Patryk Ignaszczak iz Instituta za međunarodno pravo Ordo Iuris.
Vijeće Europe je međunarodna organizacija osnovana 1949. godine za promicanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava diljem Europe. Trenutno se sastoji od 46 država članica i razlikuje se od Europske unije. Unutar nje, Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) je deliberativno tijelo sastavljeno od parlamentaraca iz država članica, koje ima ključnu ulogu u oblikovanju politika, davanju preporuka i usvajanju rezolucija o ljudskim pravima i drugim pitanjima. Europski sud za ljudska prava (ECHR) je pravosudna institucija koja djeluje pri Vijeću Europe, čija je misija tumačenje i osiguravanje poštivanja Europske konvencije o ljudskim pravima.
