Ordo Iuris

Europski demokratski štit može ograničiti građanske slobode. Ordo Iuris intervenira

  • U institucijama Europske unije u tijeku je rad na Europskom demokratskom štitu, instrumentu koji je namijenjen jamčenju otpornosti EU-a na hibridne napade i vanjsko uplitanje.
  •  Europski demokratski štit koji se razvija izaziva mnogo kontroverzi, jer kritičari optužuju Europsku komisiju da pokušava uvesti cenzuru i kontrolu medija i interneta.
  • Ordo Iuris podnio je Europskoj komisiji mišljenje u kojem skreće pozornost na građanska prava i slobode zajamčene odredbama primarnog prava, pozivajući Europsku komisiju da ih uzme u obzir tijekom daljnjeg rada na Europskom demokratskom štitu.
  • Ordo Iuris također ističe da bi u borbi protiv stranog utjecaja EK trebala poduzeti mjere za povećanje transparentnosti nevladinih organizacija koje djeluju u državama članicama Europske unije i podržati zemlje koje se bore s hibridnim oblicima agresije, uključujući migracijski pritisak.

Europski demokratski štit, koji obrađuju tijela EU-a, ima za cilj pružiti strateški pravni okvir za bolju zaštitu i promicanje demokracije u EU-u. Ovaj okvir će se temeljiti na specifičnim, još neodređenim, inicijativama. Stoga će to biti skup različitih pravnih akata. U vezi s tim, Ordo Iuris odlučio je podnijeti mišljenje Europskoj komisiji koje će se, u skladu s izjavama ovog tijela, uzeti u obzir prilikom komunikacije s Europskim parlamentom, Vijećem, Ekonomskim i socijalnim odborom i Odborom regija. Ova komunikacija bit će jedan od elemenata Europskog demokratskog štita.

U svibnju 2024. predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je stvaranje agencije za borbu protiv dezinformacija i operacija stranog utjecaja. „Vjerujem da EU sada treba vlastitu specijaliziranu strukturu koja će objediniti stručnost i biti u koordinaciji s nacionalnim vlastima kako bi se nosila sa stranim uplitanjem“, rekla je njemačka političarka. Deklaracija o uspostavljanju Europskog demokratskog štita uvrštena je u političke smjernice Europske komisije za 2024.-2025 .

Kako bi se proveo projekt koji je predložila predsjednica Europske komisije, Europski parlament je u prosincu iste godine odlučio osnovati Posebni odbor za Europski demokratski štit. Rad ovog odbora ima za cilj stvaranje otpornije EU, sposobne braniti demokratske procese od širokog spektra hibridnih prijetnji. Michael McGrath, irski političar i povjerenik EU-a za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava, odgovoran je za rad na Europskom demokratskom štitu.

Prema dokumentima Europske komisije, Europski demokratski štit usredotočio bi se na probleme klasificirane u 4 ključna pitanja. Prvo je suzbijanje dezinformacija i manipulacije i uplitanja stranih informacija. Štit također ima za cilj osigurati pravednost i integritet izbornih procesa, kao i ojačati demokratski okvir i mehanizme kontrole i ravnoteže, uključujući slobodne, pluralističke i neovisne medije i organizacije civilnog društva. Instrument je također namijenjen jačanju „otpornosti i spremnosti društva“ (uključujući razvoj digitalne i medijske pismenosti, kritičkog mišljenja itd.) i podršci angažmanu građana.

Odluka o početku rada na Europskom demokratskom štitu izazvala je mnogo kontroverzi od samog početka. Velik broj političara, stručnjaka i predstavnika civilnog društva kritizira postupke Europske komisije. Tako je Javier Villamor na internet stranici Europski konzervativci istaknuo da je „iz konzervativnog i suverenističkog krila Europskog parlamenta Demokratski štit osuđen kao još jedan pokušaj Bruxellesa da se miješa u suverenitet država članica, ovaj put nametanjem kontrole nad izborima pod izlikom borbe protiv dezinformacija“.

Zbog brojnih kontroverzi oko Europskog demokratskog štita, Ordo Iuris odlučio je pripremiti mišljenje o nadolazećoj komunikaciji Europske komisije. Vrijedi napomenuti da iako komunikacije EK-a nisu pravni akti i nemaju pravno obvezujuću snagu, njihova važnost se ne može zanemariti, jer putem njih EK iznosi svoje stavove o mnogim pitanjima koja su važna i značajna za države članice i njihove građane. U tom slučaju, komunikacija EK bit će upućena Europskom parlamentu, Vijeću, Gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

U svom mišljenju, Ordo Iuris je istaknuo da akcije usmjerene na borbu protiv dezinformacija, hibridnih napada i stranih utjecaja ne mogu predstavljati preventivnu cenzuru. Sloboda govora zajamčena je nizom odredbi primarnog prava Europske unije, uključujući odredbe Ugovora o Europskoj uniji i Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Naglašeno je također da je načelo slobode govora bit i osnovni uvjet funkcioniranja demokratskog sustava, unutar kojeg građani mogu iznositi svoja mišljenja i sudjelovati u demokratskim političkim postupcima.

Nadalje u mišljenju, stručnjaci Ordo Iurisa ukazali su na druga područja u kojima bi Europska unija mogla poduzeti mjere koje su zapravo usmjerene na borbu protiv stranog uplitanja i pokušaja utjecaja od strane neprijateljskih trećih zemalja. U tom kontekstu istaknuta je potreba povećanja transparentnosti nevladinih organizacija koje djeluju u državama članicama Europske unije, potreba povećanja transparentnosti institucija Europske unije te mogućnost proširenja podrške zemljama koje se bore s hibridnim oblicima agresije. Primjeri potonjeg uključuju, između ostalog, migracijsku krizu koju su Rusija i Bjelorusija uzrokovale na istočnoj granici Poljske.

– Najava predsjednice Europske komisije o poduzimanju mjera za borbu protiv stranog uplitanja i dezinformacija izazvala je val negativnih komentara u gotovo svim državama članicama Europske unije. Ova reakcija nije iznenađujuća prvenstveno iz dva razloga. Prvo, veliki dio građana boji se da će se pod plemenitim izgovorom borbe protiv neprijateljskih utjecaja ograničiti temeljna građanska prava i slobode,  prije svega pravo na slobodu govora. Drugo, treba imati na umu da se i same institucije Europske unije suočavaju s kritikama zbog načina na koji djeluju. Primjer je godišnje izvješće Europskog ombudsmana, koji je 2024. kritizirao Europsku komisiju zbog nedostatka transparentnosti. Zato je Ordo Iuris odlučio Europskoj komisiji podnijeti mišljenje, napominje Patryk Ignaszczak iz Centra za međunarodno pravo Ordo Iuris.