• Institucije Europske unije nastavljaju s radom na reformi temeljnih Ugovora.

• Ako se usvoje, planirane promjene dovest će do dalekosežnog smanjenja suvereniteta zemalja članica EU.

• To je bila središnja tema međunarodne konferencije organizirane u Varšavi 19. rujna pod nazivom „Na pragu Sjedinjenih Europskih Država. Gospodarstvo, obrana, ideologija i zaštita suvereniteta u transatlantskoj perspektivi.”

• Konferenciju je organizirao poljski Institut Ordo Iuris u suradnji s The Heritage Foundation, vodećim think-tankom u Sjedinjenim Američkim Državama i jednim od najutjecajnijih centara konzervativne misli u svijetu.

• Na konferenciji su sudjelovali političari, akademici, društveni aktivisti i novinari iz Poljske, Španjolske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Bugarske, Slovačke, Rumunjske, Mađarske, Hrvatske i SAD-a.

• Sudionici raspravnih panela bavili su se temama poput klimatske politike, transatlantske gospodarske suradnje, sigurnosti i obrane, opasnostima uvođenja rodne ideologije u socijalnu politiku te kako graditi međunarodne odnose uz poštivanje nacionalnog suvereniteta.

• Konferencija je održana u sjedištu Udruge poljskih novinara u Varšavi.

• Nakon konferencije sudionici su se sastali kako bi raspravljali o nacrtu amandmana na predložene izmjene Ugovora Europske unije koje je prošle jeseni usvojio Europski parlament. Također su odlučili poduzeti zajedničke aktivnosti na informiranju javnosti u svim državama članicama EU o planiranim promjenama.

Reforma Ugovora EU-a koja je u tijeku ide u smjeru značajnog iscrpljivanja ovlasti pojedinih država članica u ključnim područjima kao što su obrana, socijalna politika, zdravstvena zaštita, klimatska politika i gospodarstvo. Veliki korak u tom smjeru bila je rezolucija Europskog parlamenta iz studenog 2023. o predloženim izmjenama Ugovora. Ranije ove godine ovo je pitanje bilo u središtu posebnog izvješća Ordo Iurisa pod naslovom Zašto nam treba suverenitet? Deset područja predaje nacionalnog suvereniteta u svjetlu Rezolucije Europskog parlamenta o prijedlozima za izmjene i dopune Ugovora.

O potencijalnim promjenama u EU raspravljali su sudionici zajedničke konferencije Ordo Iurisa i Heritage Foundationa, kako iz europske tako i iz američke perspektive. Događaj su otvorili Jerzy Kwaśniewski, predsjednik Instituta Ordo Iuris, i James Carafano, viši savjetnik predsjednika i suradnik E.W. Richardsona u The Heritage Foundationu. Kwaśniewski je primijetio da rad na reformi Ugovora nije dobio veliku pozornost u Europskoj uniji, iako su, kako je istaknuo, europske nacionalne države samo jedan korak od odbacivanja većine vlastitih neovisnih ovlasti za donošenja odluka. Carafano je govorio o izbornoj borbi koja je u tijeku u Sjedinjenim Američkim Državama, a koja će bez sumnje utjecati i na ono što se događa u Europi. Istaknuo je da bez obzira na ishod predstojećih predsjedničkih i kongresnih izbora u SAD-u, vjeruje da će odnosi i suradnja konzervativnih krugova s ​​obje strane Atlantika samo jačati.

 

Klimatske i regulatorne politike SAD-a i EU-a i transatlantska konkurentnost u globalnom gospodarstvu

Prvi panel konferencije bio je usmjeren na klimatsku politiku SAD-a i EU-a, kao i na transatlantsku konkurentnost u globalnom gospodarstvu. Na njoj su sudjelovali Joe Grogan, bivši direktor Vijeća za unutarnju politiku SAD-a i pomoćnik predsjednika Donalda Trumpa, Francuz Raphaël Audouard, direktor Zaklade Patriots for Europe koja stoji iza skupine Patriots for Europe u Europskom parlamentu, Ricardo Ruiz de la Serna, direktor studija i obuke u Zakladi Disenso u Španjolskoj i zastupnik Konfederacije Krzysztof Muława, potpredsjednik Odbora za energiju, klimu i državnu imovinu u poljskom Sejmu. Njihovu raspravu moderirala je Ellen Kryger Fantini, američka novinarka koja živi u Europi i koja je ujedno i glavna urednica časopisa i web stranice The European Conservative.

Panelisti su, između ostalog, raspravljali o EU Green Dealu. Ruiz de la Serna istaknuo je da ova nova klimatska politika predstavlja veliki teret za španjolske poljoprivrednike, a mnogi su mali poduzetnici zbog toga morali zatvoriti svoje tvrtke. Mulawa je istaknuo da EU kroz Green Deal ne uzima u obzir razlike u, primjerice, brzini razvoja pojedinih zemalja i njihovim različitim pristupima industriji. Grogan je istaknuo da je najbolja ilustracija koliko su Bidenova administracija i klimatske politike Europske unije u zabludi je to što je tijekom predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, dok su proizvodnja i prodaja ugljikovodika brzo rasle u Sjedinjenim Državama, emisije stakleničkih plinova istodobno pale na razine koje nisu viđene od kasnih 1960-ih. Raphaël Audouard, s druge strane, naglasio je činjenicu da je klimatska politika Europske unije prije svega „trik” koji omogućuje Bruxellesu da preuzme nove ovlasti, a ne sredstvo za poticanje istinske zaštite okoliša.

 

Što uspostava Europske obrambene unije znači za budućnost NATO-a i sigurnost?

Sudionici drugog panela pokušali su sa svoje strane odgovoriti na pitanje što budući razvoj Europske obrambene unije znači za budućnost NATO-a, ali i transatlantsku sigurnosnu i obrambenu suradnju općenito. Panelisti su bili James Carafano, rumunjski parlamentarac Ben-Oni Ardelean, član Odbora za vanjske poslove rumunjskog parlamenta, poljski kolumnist i esejist Kacper Kita, kao i Fabio Gallì iz utjecajnog talijanskog think tanka Nazione Futura. Tribinu je iz britanske perspektive moderirala Sherelle Jacobs, novinarka i kolumnistica The Telegrapha. Carafano je naglasio da nema govora o europskoj sigurnosti bez transatlantske dimenzije te da je NATO savez jednakih, bez obzira na veličinu članica. Napomenuo je i da će sigurnost transatlantske zajednice „99 posto” ovisiti o tome što Poljska učini u pogledu naoružanja, jer ako postoji jaka poljska vojska kao i jaka ukrajinska vojska, tada Rusija neće imati priliku napasti zemlje atlantskog saveza neovisno hoće li Ukrajina eventualno biti primljena u NATO ili ne. Kita je ukazao na ključnu važnost očuvanja sposobnosti suverenih država na području obrane. Važno je da sačuvamo vlastiti suverenitet i snagu u obrambenom smislu, istaknuo je, jer ono što se u konačnici računa jest sposobnost obrane vlastite zemlje. Ardelean je izrazio mišljenje da je projekt izgradnje zajedničke europske obrane zapravo usmjeren protiv transatlantske suradnje i prijeti miru u Europi. Galli je dodao kako je, budući da su zemlje koje čine Europsku uniju različite države s često različitim interesima, nemoguće da imaju jednu zajedničku vojsku, unatoč tome što to žele autori nacrta izmjena Ugovora Europske unije.

 

Opasnosti razvoja rodne ideologije u socijalnoj politici SAD-a i EU-a

Treći panel bio je usmjeren na utjecaj rodne ideologije na društva s obje strane Atlantika. Moderator rasprave, Rafał Dorosinski, odvjetnik koji sjedi u upravnom odboru Instituta Ordo Iuris, istaknuo je da woke pokret agresivno napada osnovne vrijednosti zapadne civilizacije, prije svega razum i logiku. U raspravi su sudjelovali Marek Novák, međunarodni direktor Instituta Ladislav Hanus u Slovačkoj, Ed Martin iz SAD-a, koji je predsjednik Phyllis Schlafly Eaglesa i član odbora platforme Republikanske nacionalne konvencije, Rodrigo Ballester, pravnik koji je voditelj Centra za europske studije Mathias Corvinus Collegiuma u Budimpešti i bivši visoki dužnosnik Europske komisije i Frank Furedi, poznati britanski sociolog mađarskog podrijetla i bivši profesor na Sveučilištu Kent. Novák je naglasio da se svaki konzervativni narativ trenutno tretira kao ekstreman i stoga se marginalizira u javnoj raspravi. Furedi, s druge strane, smatra da kulturne elite europskog društva uništavaju same temelje čovječanstva i osnovne principe ljudskog života, odnosno biološku razliku između muškarca i žene. Martin je objasnio kako razvoj rodne ideologije u Sjedinjenim Državama dovodi do sve većih ograničenja roditeljskih prava i građanskih sloboda. Borba za ljudska prava, koja je započela kao ustavna borba, je nažalost prerasla u širi kulturološki rat koji još uvijek traje, istaknuo je američki političar. Potom je Ballester na raznim konkretnim primjerima pokazao kako Bruxelles svoj proračun koristi kao financijsko oružje za borbu protiv svih protivnika svoje ideologije, čime grubo prekoračuje ovlasti koje su zapravo dodijeljene Europskoj uniji.

 

Granice suverenosti u globalnom svijetu. Kako graditi multilateralne međunarodne odnose?

Posljednji panel bio je posvećen suverenitetu i međunarodnim odnosima. Sudionici su bili Georgi Harizanov s Instituta za desničarsku politiku u Bugarskoj, Istvan Stumpf, član Strateškog savjetodavnog vijeća premijera Mađarske, Henri Malosse iz Francuske, bivši predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i sadašnji predsjednik Udruge Jean Monnet, Daniele Scalea, predsjednik Machiavelli Centra za političke i strateške studije u Italiji i Magor Ernyei, međunarodni direktor Centra za temeljna prava u Mađarskoj. Raspravu je moderirao Jerzy Kwaśniewski iz Ordo Iurisa. Stumpf je ukazao na manipulativno korištenje pravila EU od strane europskih institucija. Bruxelles ne poštuje ugovore i vrijednosti i pridržava se pravila samo onoliko koliko služe federalističkim ambicijama, rekao je. Malosse je priznao da kada bi Jean Monnet, jedan od utemeljitelja Europske zajednice, mogao vidjeti kako Europska unija danas izgleda i funkcionira, bio bi jako iznenađen i ne bi u njoj prepoznao vlastiti projekt. Scalea je potom naglasio utjecaj koji bi reforme Ugovora imale na migracijsku politiku. Istaknuo je da će, ako vanjska politika postane isključiva nadležnost EU-a, to svakako ići na štetu članica, pa tako i kada je riječ o pitanju migracija. Ernyi se nadovezao, dodavši da bi europske institucije trebale pomoći, a ne ometati one zemlje članice koje se protive ilegalnoj imigraciji. S druge strane, istaknuo je Harizanov, snaga međunarodne zajednice ovisi o suverenitetu svake pojedine zemlje, a snaga EU-a ovisi o snazi ​​svake njezine članice.

 

Zajedničko djelovanje

Nakon konferencije svi sudionici četiri panela susreli su se i raspravljali o projektu opsežne centralizacije Europske unije, koji dobrim dijelom na prijevarni način provode EU elite uz potporu njemačke i francuske vlade. Prije svega, priznali su da bi, u cilju suprotstavljanja ovom opasnom projektu, planirane izmjene ugovora trebale što prije postati predmetom otvorene javne rasprave u svim članicama EU. Zbog toga su sudionici varšavske konferencije raspravljali o strategiji kako to ostvariti, a kao rezultat višesatne rasprave donesene su preliminarne odluke o tome koje zajedničke aktivnosti prvo treba poduzeti.