• Nastavlja se mađarsko predsjedanje Vijećem Europske unije koje je započelo 1. srpnja.
• Program predsjedanja koji je objavila vlada u Budimpešti fokusiran je na nekoliko ključnih tema, kao što su gospodarska konkurentnost, obrambena politika, pitanja vezana uz proširenje Europske unije na nove države članice i ilegalno useljavanje.
• Mađarska, među ostalim, ističe potrebu zaštite vanjskih granica Europske unije te ukazuje na probleme u području poljoprivrede, ističući važnost prehrambene sigurnosti i suvereniteta EU.
• Također se naglašava potreba za produbljivanjem partnerstva između Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, ističući UK kao ključnog partnera EU-a.
• Dokument sadrži niz postulata i zaključaka koje treba pozitivno ocijeniti. No, valja imati na umu da je predsjedanje Vijećem Europske unije prvenstveno počasna funkcija, ostatak nekadašnjeg institucionalnog uređenja EU.

Što planira mađarska vlada?

Predsjedanje Vijećem Europske unije šestomjesečno je razdoblje u kojem, naizmjenično, jedna od 27 država članica predsjedava sastancima ovog tijela. U sklopu te funkcije država osigurava kontinuitet aktivnosti Europske unije, utvrđuje dnevni red za sastanke Vijeća i vodi pregovore među državama članicama. Prema rasporedu,  Mađarska predsjeda Vijećem Europske unije od 1. srpnja do 31. prosinca ove godine.

U lipnju je Zoltán Kovács, predstavnik mađarske vlade za međunarodne poslove, predstavio detalje programa predsjedanja. Ovaj dokument možemo podijeliti u dva dijela. Prvi se fokusira na nekoliko ključnih tema, uključujući konkurentnost, obrambenu politiku, ilegalnu imigraciju, poljoprivrednu politiku i pitanje mogućeg proširenja Europske unije na nove članice. Drugi je posvećen programu mađarskog predsjedanja u odnosu na svaki od 10 sastava Vijeća Europske unije.

Konkurentnost i obrana

Prvi dio dokumenta započinje naglašavanjem važnosti globalnih izazova s ​​kojima se Europa trenutno suočava. Primjeri uključuju visoku inflaciju, povećanje duga, visoke cijene energije i spor gospodarski rast. Stoga je, prema mišljenju mađarskih predstavnika, ključno poboljšanje učinkovitosti, a time i konkurentnosti Unije i njezinih država članica te poticanje gospodarskog rasta. Prema riječima mađarskih predstavnika, usvajanje Novog europskog sporazuma o konkurentnosti temeljno je za postizanje gore navedenih ciljeva. Sam sporazum ima za cilj obnovu gospodarskog razvoja i stvaranje uvjeta za održivi rast, produbljivanje unutarnjeg tržišta, fokusiranje na podršku malim i srednjim poduzećima, promicanje ekološke i digitalne transformacije.

Dokument daje vrlo općenite informacije o potrebi jačanja europske obrambene politike. Prema Mađarima, ta nužnost proizlazi iz trenutne geopolitičke situacije, uključujući „sukobe koji su u tijeku i nastaju na kontinentu” (rat u Ukrajini, str. 5). Europska unija stoga mora igrati veću ulogu u jamčenju vlastite sigurnosti jačanjem svoje otpornosti i sposobnosti djelovanja. Stoga se mađarsko predsjedništvo obvezuje staviti poseban naglasak na jačanje europske tehnološke i industrijske baze u području obrane, uključujući, među ostalim, jačanje suradnje glede javne nabave u području obrane između država članica.

Borba protiv ilegalne imigracije ključna je zadaća

Program opisuje proširenje Europske unije kao „jednu od najuspješnijih politika Europske unije”, a naglašava da je za održavanje ovog pozitivnog trenda potrebno „održavati politiku pristupanja temeljenu na zaslugama, uravnoteženu i vjerodostojnu” (str. 5). Ovaj kratki i opći fragment spominje „europsku perspektivu” za Zapadni Balkan. Ne spominje se pitanje mogućeg pristupanja Ukrajine Europskoj uniji.

Što se tiče pitanja ilegalne imigracije, dokument ističe ozbiljnost migracijskog pritiska s kojim se Europa već duže vrijeme suočava. Mađarska s pravom naglašava da je to posebno opterećenje za države članice koje se nalaze na vanjskoj granici Europske unije. Autori programa ističu da rješavanje ovog problema zahtijeva dugoročne instrumente i blisku suradnju sa zemljama koje graniče s EU, kao i s ključnim zemljama podrijetla i tranzita. Stoga se mađarsko predsjedništvo obvezuje obratiti posebnu pozornost na vanjsku dimenziju migracija, uključujući „učinkovitu suradnju s relevantnim trećim zemljama, učinkovitije vraćanje i inovativna rješenja u području propisa o azilu”. Osim toga, Mađari ukazuju na potrebu zaštite vanjskih granica EU-a i potrebu da se osigura odgovarajuće financiranje takve zaštite.

Što se tiče kohezijske politike (politike čiji je glavni cilj povećanje ekonomske i socijalne kohezije u Europskoj uniji), Mađari navode da treba smanjiti regionalne razlike te osigurati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. U tom kontekstu navode i podatke prema kojima više od četvrtine stanovništva EU živi u regijama koje ne dosežu 75% prosječne razvijenosti Unije (str. 6). Stoga se mađarsko predsjedništvo obvezuje na „stratešku raspravu na visokoj razini o budućnosti kohezijske politike, uključujući njezinu ulogu u promicanju konkurentnosti i zapošljavanja, kao i rješavanju demografskih izazova” (str. 6).

Kako odgovoriti na demografsku krizu?

Potpoglavlje posvećeno poljoprivredi ima naslov „ Poljoprivredna politika EU usmjerena na poljoprivrednike “. Skreće pozornost na nove negativne okolnosti, kao što su klimatske promjene, sve veći troškovi proizvodnje, uvoz iz trećih zemalja i prestrogi proizvodni standardi, koji su se pretočili u značajno smanjenje konkurentnosti sektora. U dokumentu se s pravom ističe da je „egzistencija europskih poljoprivrednika ugrožena“ (str. 6), dok se istovremeno naglašava potreba osiguranja prehrambene sigurnosti i prehrambenog suvereniteta u Europi. U tom smislu, mađarsko se predsjedništvo obvezuje potaknuti Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo da iskoristi institucionalno prijelazno razdoblje i predvodi novu Komisiju u formuliranju načela poljoprivredne politike EU-a nakon 2027. za konkurentnu poljoprivredu, otpornu na krize i pogodnu za poljoprivrednike . „Promicanje održive poljoprivrede ključni je prioritet za pronalaženje racionalne ravnoteže sa strateškim ciljevima Europskog zelenog plana, stabilizacije poljoprivrednih tržišta i pristojnog životnog standarda poljoprivrednika“ – stoji u dokumentu.

Dio o demografskim temama fokusiran je na probleme vezane uz starenje društva, ukazujući na nestabilnost sustava socijalne skrbi i probleme vezane uz nedostatak radne snage, što se dodatno odražava na ekonomske poteškoće, konkurentnost i fiskalnu stabilnost. S tim u vezi, mađarsko predsjedništvo „želi skrenuti pozornost na ove izazove”, pozivajući se na priopćenje Europske komisije iz listopada 2023., kada je spomenuto tijelo predstavilo „set alata za upravljanje demografskim promjenama u EU” (uključujući potporu roditeljima, mladim i starijim generacijama, između ostalog osiguravanjem pristupa kvalitetnoj skrbi, olakšavanjem pristupa tržištu rada i pristupačnim stanovima).

U daljnjem dijelu dokumenta autori se osvrću na pitanja iz djelokruga svakog od 10 sastava Vijeća Europske unije – takvi aranžmani Vijeća nazivaju se i sektorska vijeća, budući da su predmet njihovog rada pitanja iz određenog područja, npr. Poljoprivreda i ribarstvo ili Pravosuđe i unutarnji poslovi.

Među brojnim kratko i općenito opisanim pitanjima koja se odnose na mnogo različitih tema, valja istaknuti Deklaraciju o produbljivanju međusobnih odnosa između Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, s potonjom kao ključnim partnerom EU, odnosno Deklaraciju EU o podršci neovisnosti Ukrajine – ovdje se ističe da će „mađarsko predsjedništvo nastaviti raditi na temelju dosadašnjih odluka i smjernica koje je utvrdilo Europsko vijeće” (str. 12). Zanimljiva je i deklaracija o potrebi „pragmatičnog i uravnoteženog pristupa Kini” kao cilju mađarskog predsjedanja Vijećem EU. Ovaj pristup treba ugraditi u kontekst trgovinskog i gospodarskog partnerstva (str. 15). Osim toga, mađarsko predsjedništvo obvezuje se da će „pratiti pravosudna pitanja povezana s ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine” (str. 25) i potvrđuje da „pridaje veliku važnost borbi protiv klimatskih promjena” (str. 28).

Ne bi trebalo biti većih promjena

Značajan dio programa mađarskog predsjedanja Vijećem Europske unije može se ocijeniti pozitivno, navodeći kao primjer, među ostalim, potrebu zaštite vanjskih granica Europske unije ili skretanje pozornosti na teret koji nose države članice koje se nalaze na vanjskim granicama EU. U sličnom tonu treba komentirati i one dijelove programa koji se odnose na problematiku poljoprivredne politike, ističući težak položaj poljoprivrednika u mnogim državama članicama. S druge strane, treba imati na umu da je predsjedanje Vijećem Europske unije prvenstveno počasna funkcija, svojevrsni relikt nekadašnjeg pravnog i institucionalnog uređenja Europske unije (u odnosu na stanje prije usvajanje Lisabonskog ugovora). Samo Predsjedništvo je svedeno na poslove uređujuće prirode, kao što je predsjedanje sastancima pojedinih sastava Vijeća Europske unije ili organiziranje poslova samog tijela. Stoga ne treba očekivati ​​veću promjenu politike Europske unije.

Patryk Ignaszczak – analitičar Centra za međunarodno pravo Instituta Ordo Iuris

Fotografija: hungarian-presidency.consilium.europa.eu