U četvrtak, 18. srpnja, Ursula von der Leyen održala je govor na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, predstavivši svoj program za sljedeći petogodišnji mandat predsjednice Europske komisije.
• Njemačka političarka je u svom govoru najavila nastavak dosadašnje klimatske politike, dodatno naglasivši potrebu smanjenja emisije CO2 za 90% do 2024. godine te potvrdila potrebu provedbe kontroverznog Pakta o migraciji i azilu
• Dodatno, u području obrane postavljen je zahtjev za stvaranjem Europske obrambene unije i imenovanjem Povjerenika za obranu Unije
• Kao odgovor na rast cijena nekretnina, von der Leyen je najavila i pripremu Europskog plana za pristupačne stanovanje
• Najavljena je i borba protiv dezinformacija, stvaranjem Europskog „demokratskog štita“, alata za borbu protiv manipulacije informacijama na internetu
• Dokument sadrži i zahtjeve koji se odnose na izradu nove strategije za ravnopravnost LGBTIQ osoba.
• Predsjednica EK istaknula je potrebu vezanja isplate EU sredstava uz „poštivanje vladavine prava” (mehanizam uvjetovanja) te se izjasnila za podršku izmjenama ugovora EU
Uvod
Ursula von der Leyen, koja je ponovno izabrana za predsjednicu EK, održala je 18. srpnja ove godine govor na plenarnoj sjednici EP-a u kojem je predstavila svoj program za novi mandat koji će trajati od 2024. do 2029. godine. U navedenom akcijskom planu, naknadno objavljenom na stranicama EK pod nazivom „Europski izbor. Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju za 2024.-2029.”, njemačka je političarka iznijela niz prijedloga i postulata te naznačila ključna područja za daljnje funkcioniranje Europske unije. Navedeno se, među ostalim, odnosi na klimatsku politiku, probleme vezane uz migracije, rusku agresiju na Ukrajinu, obranu i povezivanje financiranja s „vladavinom prava”.
Prosperitet, konkurentnost i poduzetništvo
„Europa je oduvijek bila kontinent industrije, poduzetništva i inovacija”, naglašava von der Leyen, napominjući da se na tom području naš kontinent suočava s brojnim nedaćama, poput „turbulentnog svijeta”, nepoštene konkurencije, visokih cijena energije ili nedostatka pristupa kapitalu. Kao predsjednica EK predlaže donošenje „Europskog plana prosperiteta” koji se, među ostalim, temelji na olakšavanju poslovnih aktivnosti, produbljivanju jedinstvenog tržišta i povećanju produktivnosti korištenjem digitalnih tehnologija. Osim toga, prema vod der Leyen, važan element plana je uspostava Clean Industrial Deal-a, usmjerenog na istovremenu dekarbonizaciju i smanjenje cijena energije. Njemačka političarka ističe i potrebu za „novim poticajem za dovršetak stvaranja jedinstvenog tržišta u sektorima poput usluga, energetike, obrane, financija, elektroničkih komunikacija i digitalizacije”.
Ono što je posebno važno za zapaziti jest da von der Leyen jasno kaže da će se dosadašnja klimatska politika nastaviti. „Moramo i hoćemo zadržati smjer prema ciljevima zacrtanim u Europskom zelenom planu”, ističe predsjednica EK, najavljujući smanjenje emisije CO2 za čak 90% do 2040. godine. Proces o kojem govori trebao bi biti povezan s nižim cijenama energije, do čega će navodno doći, među ostalim, odmicanjem od fosilnih goriva, podržavanjem zajedničkih narudžbi goriva i ulaganjima u obnovljive izvore energije. Istodobno, Europa će ostati globalni predvodnik „međunarodnih klimatskih pregovora“, među ostalim, kroz „zelenu diplomaciju“ i suradnju s drugim subjektima.
Kao dio politike široke modernizacije u mnogim različitim područjima, poput umjetne inteligencije i čistih tehnologija, predsjednica EK najavila je osnivanje Europskog fonda za konkurentnost.
Obrana, sigurnost i migracije
„Mir u Europi nikada nije bio nešto očito, ali sve iluzije razbijene su Putinovim ratom u Ukrajini” – ovom izjavom Ursula von der Leyen započinje odlomak posvećen pitanju sigurnosti. Njemačka političarka potom navodi podatke o vojnoj potrošnji od 1999. do 2021., uspoređujući njen rast u tom razdoblju u Rusiji (gotovo 300%), Kini (gotovo 600%) i EU u cjelini (20%). Ukazujući na ovaj nesrazmjer, von der Leyen navodi da je „naša potrošnja previše raspršena, previše raznolika i nedovoljno europska”.
Stoga predsjednica EK najavljuje da će se napori u idućih pet godina usredotočiti na izgradnju „prave Europske obrambene unije” i obećava stvaranje novog položaja „Povjerenika za obranu”. Osim toga, von der Leyen izjavljuje da će raditi na jačanju partnerstva NATO-a i EU-a i proširenju Europskog obrambenog fonda.
Također je vrijedno spomenuti najavu o „stvaranju istinskog jedinstvenog tržišta za zdravstvene proizvode i usluge”, čiji je cilj povećati obrambene sposobnosti i podržati zajedničku nabavu (!?). Von der Leyen još spominje zajedničke obrambene projekte, počevši od „Europskog zračnog štita” i kibernetičke obrane.
Dokument nastavlja s temama vezanim uz migracijsku krizu. Von der Leyen naglašava potrebu jačanja vanjskih granica EU-a, stavljajući ovo pitanje u kontekst ilegalnih prelazaka granice i hibridnih prijetnji, misleći na krizu na poljsko-bjeloruskoj granici. „Posljednjih godina Europa je pozvana odgovoriti na pritisak na svojim granicama, od Lampeduse do granice Poljske s Bjelorusijom, od granica baltičkih zemalja i Finske do Kanarskih otoka, Cipra i dalje.”
Zato najavljuje, među ostalim, jačanje Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, uključujući i utrostručenje broja njezinih službenika. No, ključna je deklaracija o provedbi odredaba kontroverznog Pakta o azilu i migracijama. Navedeni zakonski paket nailazi na brojne kritike jer ne predstavlja pravi odgovor na rastuću migracijsku krizu na vanjskim granicama Europske unije. Njemačka političarka ističe i potrebu jače koordinacije tzv. spasilačkih operacija.
Društvo
Među brojnim deklaracijama o socijalnim temama, valja istaknuti postulate koji se tiču problema vezanih uz rast cijena nekretnina i najamnina te nedostatak pristupačnih socijalnih stanova. Kao odgovor na ova pitanja, predsjednica EK najavljuje uspostavu Europskog plana pristupačnog stanovanja.
Ursula von der Leyen također naglašava potrebu zaštite ljudi koji pripadaju različitim manjinama u Europi. Stoga obavještava da će Povjereniku za ravnopravnost povjeriti izradu nove strategije za ravnopravnost LGBTIQ osoba i nove strategije za borbu protiv rasizma, dok je najavila povećanje akcija za „rodnu ravnopravnost”. U tom kontekstu ističe problem ubojstava i nasilja nad ženama, informirajući o potrebi donošenja nove strategije za „rodnu ravnopravnost“.
Demokracija, uključujući participativnu demokraciju i vladavinu prava
Predsjednica EK ističe prijetnju demokraciji u Europskoj uniji, koja proizlazi iz unutarnjih i vanjskih čimbenika. Zato obećava predstaviti Europski „demokratski štit” za borbu protiv „strane manipulacije informacijama i uplitanja na Internet”. Osim toga, izjavljuje stvaranje Europske mreže za provjeru činjenica, dostupne na svim službenim jezicima EU-a, i pojačane napore za provedbu digitalnih pravila kako bi se osiguralo da se „manipulirane ili pogrešne informacije otkrivaju, označavaju i, gdje je to prikladno, uklanjaju u skladu s Zakon o digitalnim uslugama”.
Dokument dalje najavljuje jaču vezu između poštivanja vladavine prava i financiranja: „(…) osigurat ćemo da budući dugoročni proračun uključuje jake zaštitne mjere vladavine prava – uključujući opći sustav uvjetovanja primjenjiv na sve EU fondove“. Ovdje je dan primjer NextGenerationEU-a, poznatijeg kao Fond za oporavak – na ovaj način Ursula von der Leyen neizravno upućuje na slučaj Poljske i Mađarske.
Zatim se predsjednica Europske komisije osvrće na koncept participativne demokracije i povećanja sudjelovanja građana u procesima donošenja odluka, referirajući se na Konferenciju o budućnosti Europe. Istodobno, njemačka političarka izjavljuje da će uzeti u obzir preporuke naknadnih Europskih građanskih panela.
Ursula von der Leyen također je potvrdila potrebu za izmjenom EU ugovora „tamo gdje to može poboljšati našu Uniju”.
Zaključno
Sadržaj govora predsjednice EK u četvrtak nije veliko iznenađenje, jer zapravo predstavlja nastavak dosadašnje politike u nekoliko ključnih područja.
Simboličan ovdje može biti odlomak iz Uvoda (str. 4), gdje Ursula von der Leyen naglašava da je „u proteklih pet godina Europa pokazala što može postići kada djeluje zajedno, kada Europa djeluje brzo i koristi svoju veličinu i snagu – kao što smo učinili osiguravajući cjepiva za svaku državu članicu u isto vrijeme”. No, nešto više od 24 sata prije održanog govora, Sud Europske unije presudio je da je EK na čelu s Ursulom von der Leyen prekršila načelo transparentnosti EU-a neobjavljujući informacije o ugovorima za cjepiva protiv COVID-19.
Predsjednica Europske komisije najavila je nastavak štetne klimatske politike i izrazila podršku postulatima vezanim uz LGBTIQ ideologiju.
Vrijedno je istaknuti i izjave o jačanju Frontexa, što, iako korak u dobrom smjeru, neće riješiti temeljni problem, a to je nekontrolirani priljev migranata u zemlje Europske unije. Obećanje upućivanja na odluke koje su donijeli Europski odbori građana moglo bi izazvati zabrinutost. Te su institucije više puta kritizirane zbog njihove nereprezentativnosti i nedovoljne transparentnosti. S druge strane, izjave o olakšavanju poslovanja ili povećanju produktivnosti zahvaljujući digitalnim tehnologijama treba ocijeniti pozitivno. Važno je i obećanje jačanja vanjskih granica Europske unije.
Govor Ursule von der Leyen bio je vrlo općenitog tona i odnosio se na mnoga različita pitanja. No, na temelju njega možemo odrediti smjerove nove-stare politike nove-stare predsjednice EK.
Ordo Iuris Poljska
Ordo Iuris Hrvatska
