Pobjeda Donalda Trumpa mogla bi se označiti i kao pobjeda konzervativnih i nacionalno-suverenističkih političkih snaga naspram globalističko-liberalnih. U praksi bi to moglo značiti odmak od dosadašnjih politika inverzije tradicionalnih moralnih i svjetonazorskih shvaćanja uključujući i tradicionalnih odnosa prema naciji, državi, obitelji i slično. Trumpova pobjeda trebala bi značiti i odmak od migracijskih, epidemijskih, klimatskih i sličnih politika i agendi koje su također proizišle iz globalističke ideološke retorte i koje su pored svoje neuvjerljivosti i suspektnosti već rezultirale i konkretnim štetnim učincima u vidu smanjivanja razine ljudskih prava, sloboda i sigurnosti te naznaka gospodarskog propadanja pogotovo u nekim sektorima poput poljoprivrede, energetike i bazične industrije. Nadalje, dosadašnjem globalističkom ekonomskom liberalizmu ili politici instrumentalizacije američke politike u korist globalnih financijskih i korporacijskih oligarhija, Trump bi mogao sučeliti klasičniju tržišnu ekonomiju upotpunjenu racionalnim doziranjem mjera državnog protekcionizma. Na kraju, iako nikako ne i najmanje važno, Trump je najavio zaustavljanje rusko-ukrajinskog rata u kojem SAD ne sudjeluju direktno ali je posve jasno da bez njihove podrške i utjecaja do toga rata najvjerojatnije ne bi ni došlo. Trump je još u svom prvom mandatu povukao američku vojsku iz Afganistana i Sirije, protivno očekivanja i do tada uhodanih postulata američke vanjske i sigurnosne politike. Uz to je dao i veliki doprinos popravljanju odnosa između Izraela i nekoliko važnih arapsko-muslimanskih država.
Suština Trumpove vanjske i sigurnosne politike zapravo je u njezinom doziranju na mjeru optimalnih američkih interesa ili u skladu s čuvenom parolom „America first“. Sukladno tome, Trump neće propustiti priliku raditi u korist najboljih američkih interesa uključujući po mogućnosti i interesa zadržavanja ili unaprjeđenja američke liderske pozicije u svijetu ali za razliku od Bidenovih i Kamalinih globalista, ne i po cijenu vođenja ratova koji nisu nužno opravdani, koji su nerazmjerni optimalnim američkim interesima ili su povezani čak i s rizikom opće nuklearne katastrofe.
Pitanje od posebnog interesa za Hrvatsku je da li će Trump promijeniti američku politiku prema Hrvatskoj i prema regiji Zapadnog Balkana u kojoj i Hrvatska ima važne, a u određenom smislu i vitalne interese. U suočavanju s tim pitanjem treba poći od postavke da je prostor Jugoistočne Europe, uključujući i Zapadnog Balkana povijesno poprište geopolitičkog nadmetanja velikih sila, a čiji ulog je zapravo dominacija nad širim dijelovima Euroazije i time u konačnici nad svijetom u cjelini. U tom geopolitičkom kontekstu odvijali su se i događaji koji su pokrenuli Prvi svjetski rat i potom rezultirali stvaranjem jugoslavenske države, da bi nakon njezinog raspada SAD kao predvodnica geopolitičkog Zapada nastojale vještom kreacijom i kontrolom regionalnih zapadno-balkanskih odnosa osigurati svoje interese, a prvenstveno pritom eliminirati utjecaj Rusije i potencijalno drugih suparničkih sila poput Kine. Na tragu toga, američka politika je u određenoj mjeri podržavala i srpske politike u Hrvatskoj, u BiH i Crnoj Gori, a s ciljem pridobivanja na taj način Srbije i cjelovitog srpskog korpusa iz ruske i eventualno kineske u vlastitu geopolitičku orbitu ili sferu interesa. Na isti način, odgovarajućim formatima regionalnog povezivanja (npr. pod imenom Otvoreni Balkan) nastoji se osim Srba obuhvatiti i privući Bošnjake i Albance, koji kao i Srbi vide u takvom formatu priliku nacionalnog prekograničnog povezivanja i osnaživanja. Takvim pristupom evidentno su žrtvovani hrvatski interesi odnosno došlo je do jačanja srpskog položaja u Hrvatskoj, slabljenja položaja Hrvata u BiH i njihove povezanosti s Hrvatskom, do jačanja Republike Srpske, povratka srpske dominacije u Crnoj Gori, itd.
Pobjedom Trumpa najvjerojatnije je da se samo od sebe ništa od navedenoga neće promijeniti. Hrvatska kao i cijela Jugoistočna Europa i Zapadni Balkan, ostati će i dalje prostor trajnog i važnog interesa američke vanjske i sigurnosne politike i za očekivati je da će i Trumpova administracija nastaviti podjednaku razinu prisutnosti i utjecaja kao i istog ili sličnog načina provedbe svojih politika.
No gledajući s pozicije hrvatskih interesa takvu bi politiku trebalo nastojati korigirati i to na način da se bez dovođenja u pitanje općih okvira američke geopolitike i vanjskopolitičkih djelovanja nađe i odgovarajući način za kompenzaciju šteta koje se takvom politikom nanose Hrvatskoj i njenim legitimnim i vitalnim interesima.
U tom smislu bi se načelno moglo ciljati primjerice na američku potporu hrvatskom gospodarstvu, položaju Hrvata u BiH te prometno-gospodarskim vezama Hrvatske i BiH, očuvanju državnosti i prozapadne orijentiranosti Crne Gore, položaju Hrvata u Vojvodini i Crnoj Gori, nužnim hrvatskim potraživanjima prema Srbiji, itd.
U protivnom, postojećim trendovima, koji su u velikoj mjeri posljedica američke geopolitičke strategije, a dodatno i nezainteresiranosti posttuđmanovskih političkih garnitura, Hrvatskoj prijete rizici u vidu daljnjeg jačanja velikosrpskih politika u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori, zatim nastavka kronične gospodarske slabosti praćene iseljavanjem Hrvata i useljavanjem jeftine inozemne radne snage, itd., čime se dugoročno ugrožavaju vitalni interesi RH odnosno dovodi se u pitanje njena cjelovitost, funkcionalnost i otpornost prema raznim sigurnosnim izazovima uključujući i prema pritiscima susjednih nacija i država.
Pobjedom Trumpa stvaraju se općenito i u Hrvatskoj povoljnije okolnosti za razvijanje konzervativnih i suverenističkih politika, a upravo na toj podlozi moglo bi se graditi prisnije i kvalitetnije odnose s novom Trumpovom administracijom u cilju ostvarivanja bolje zaštite i promocije hrvatskih interesa, a uz zadržavanje postojećeg okvira i suštine američkih geopolitičkih i vanjskopolitičkih koncepcija. Eventualni nastavak dosadašnjih politika mogao bi ubrzo dovesti Hrvatsku u vrlo ranjiv i besperspektivan položaj. Stoga bi bilo za očekivati da upravo hrvatski konzervativci i ujedno suverenisti i patrioti iskoriste Trumpovu pobjedu kao novu konstelaciju, povoljnu i poticajnu za unaprjeđenje hrvatsko-američkih odnosa i za razvijanje politika koje će uz američke maksimalno osiguravati i štititi i hrvatske interese.
dr. sc. Joško Badžim
Visoki pravni savjetnik Zaklade za pravnu kulturu Ordo Iuris
