Dana 6. veljače 2025. godine na 64. sjednici Vlade Republike Hrvatske potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima koji je Vlada prihvatila te ga uputila u daljnju proceduru u Hrvatski sabor.
Konačni prijedlog u suštini ne sadrži nikakav pomak nabolje u odnosu na Prijedlog zakona iz prvog čitanja. Naime, nisu prihvaćeni prijedlozi nekih od zastupnika, između ostalih i prijedlozi Ordo Iurisa koji su išli za zaštitom nacionalnih interesa (v. Konačni prijedlog i Analizu Ordo Iurisa).
Štoviše, Konačnim prijedlogom se potiče još veći uvoz radne snage u zanimanjima od kojih su sustavno godinama zbog niskih plaća odvraćani domaći radnici, pa tako u članku 31. Konačnog prijedloga stoji da za jednostavna (pomoćna) deficitarna zanimanja neće biti potrebno dokazivati iskustvo niti kvalifikaciju (sobarica, kuhar i sl..)
Dozvole bez obrazovne kvalifikacije će dobivati čak osobe u IT sektoru, ako svoje vještine dokažu radnim iskustvom što će procjenjivati povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad. Ovakvim odredbama se povećava ionako već pretila hrvatska birokracija.
Upravo dvije potonje stvari ukazuju na svu problematičnost predloženog Zakona o strancima, naime, ovaj Zakon neće dovesti visokokvalificirani radnike za koje je, navodno, skrojen, jer takvi radnici, zbog gospodarskog stanja naše zemlje, nemaju veliki interes ovdje raditi (dosad ih je bilo oko 1%), već će omogućiti masovniji priljev niskokvalificirane radne snage iz zemalja Azije, Afrike i Bliskog istoka koja nema prave sposobnosti ni volje integrirati se u hrvatsko društvo.
Vlada RH je toga svjesna, ali se opravdava nužnom potrebom za radnicima i zadovoljavanjem tržišnih potreba, umjesto da prizna da je vodila katastrofalnu gospodarsku i demografsku politiku svih ovih godina.
O razmjeru problema sa stranim radnicima najbolje govore sljedeći medijski napisi objavljeni u kratkom razdoblju od prvog do drugog čitanja:
Masovna tučnjava stranih radnika u zagrebačkoj Dubravi: Mlatili se kacigama i bacali motore
- listopada 2024., Direktno.hr
Centar za strance u mjesec dana posjetilo samo 30 ljudi
- listopada 2024., Jutarnji list
Raste broj stranaca s HIV-om i tuberkulozom! Liječnici u problemima: ‘Ne znamo jesu li cijepljeni’
- listopada 2024., Riječki portal
Propala integracija stranih radnika. Od njih 40 tisuća koji su tu dulje od godine na tečaj hrvatskog jezika ide samo 67!
- listopada 2024., Slobodna Dalmacija
Nepalski vozač busa otišao po učenike u krivi Čepić: umjesto na Labinštinu, pogodite gdje je stigao
- prosinca 2024., Istarski.hr
Prenapučen sustav
Hrvatski zatvori prepuni su stranaca, a sada se pojavio novi problem – više nema mjesta
Čak 17,5% zatvorenika iza rešetaka zbog kriminala vezanog uz državne granice
- siječnja 2025., Jutarnji list
Mnogi Indijci i Nepalci priznaju da se uopće ne uklapaju u našu kulturu. Idućih godina dolazit će ih sve više i neizbježno će se stvarati geta na periferiji koja ćemo zvati „Mali Nepal, „Mala Indija“
- veljače 2025., Globus
Nepalac ‘hvatao ajnšlag’ iz lijeve trake pa izazvao frontalni sudar
- veljače 2025., e-Varaždin
Ordo Iuris je u svojoj analizi Prijedloga zakona iz listopada 2024. koja je bila dostavljena i saborskim zastupnicima i priopćena javnosti, istaknuo da je potrebno vratiti kvotni sustav te uvesti popis točno određenih zemalja iz kojih se može uvesti strana radna snaga i popis točno određenih (deficitarnih) zanimanja u kojima se strani radnici mogu zaposliti.
Stoga bi temeljna odredba Zakona o strancima trebala biti:
Godišnja kvota za zapošljavanje državljanina trećih zemalja
(1) Vlada Republike Hrvatske Odlukom utvrđuje godišnju kvotu za zapošljavanje državljanina trećih zemalja najkasnije do 31. listopada tekuće godine za sljedeću godinu za produženje već izdanih dozvola i novo zapošljavanje.
(2) Godišnjom kvotom za zapošljavanje državljanina trećih zemalja utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta novo zapošljavanje te broj dozvola za svaku od djelatnosti i zanimanja.
(3) Godišnjom kvotom za zapošljavanje državljana trećih zemalja utvrđuju se treće zemlje čiji državljani se mogu zaposliti u Republici Hrvatskoj sukladno odredbama ovog zakona.
(4) Godišnja kvota za zapošljavanje državljana trećih zemalja utvrđuje se u skladu sa stanjem na tržištu rada.
Predlagatelj se protivi vraćanju kvota s obrazloženjem da je takav model unaprijed određivao broj dozvola po pojedinim djelatnostima/zanimanjima što je dovodilo do nerazmjera utvrđenog i zatraženog broja dozvola te je bio nefleksibilan u odnosu na potrebe tržišta rada.
Pomalo je smiješna argumentacija o nerazmjeru utvrđenog i zatraženog broja dozvola kada sam Predlagatelj kao problem trenutno važećeg zakona iznosi nerazmjer zatraženih i izdanih dozvola za boravak i rad (v. Prijedlog zakona). Što se tiče problema fleksibilnosti, on bi se dao riješiti kada bi se više brige vodilo o domaćim radnicima, izravno kroz povećanje plaće i porezna rasterećenja te neizravno kroz kvalitetnu stambenu i demografsku politiku.
Hrvatski jezik trebao bi biti opći uvjet za dobivanje dozvole za boravak i rad, a svakako obvezatan uvjet prije zapošljavanja u zanimanjima kao što su graditeljstvo te promet i veze. U drugim zanimanjima koja nisu kompleksna i ne nose sama po sebi rizik opasnosti za sigurnost, zdravlje i život ljudi može se ostaviti prostor za dodatni ograničeni rok za učenje hrvatskog jezika po ishođenju dozvole za boravak i rad. To je jedini put za efektivnu i efikasnu integraciju stranih radnika.
Predlagatelj u Konačnom prijedlogu zakona priznaje da nije imao interesa postaviti opisani uvjet. To je nedopustivo i zapravo govori u prilog tezi da je Vlada RH ispred hrvatskih interesa stavila interes globalnog tržišta.
Na tom je tragu i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora koji je u svojoj raspravi podržao predložene izmjene i dopune Zakona o strancima, ali je istaknuo da sustav treba urediti da ima što manje propusta, te uspostaviti ravnotežu između domicilnog stanovništva i stranih radnika, bez geta i getoiziranja, a izraženo je i mišljenje da je dolazak velikog broja stranih radnika u kratkom roku rezultat težnje za visokim profitom, a nije motiviran javnim potrebama.
Što se tiče zemalja iz kojih bi se uvozila radna snaga, to bi trebale biti zemlje koje po svom kulturnom i društvenom uređenju što više odgovaraju interesima Republike Hrvatske, države poput Filipina koje baštine kršćansku kulturu i demokratski sustav.
Još uvijek nije kasno za drastičan zaokret i ulaganje u domicilno stanovništvo kroz efektivne porezne, gospodarske i demografske mjere. Za to je potrebno srezati birokratski aparat i zaista se obračunati s korupcijom, ali prije svega potrebno je gajiti suverenu politiku i domoljubne vrijednosti. Obzirom na ono što je dosad pokazala hrvatska Vlada, krajnje je upitno je li za to sposobna. Očito je da ide linijom manjeg otpora, slušajući naputke globalista iz Bruxellesa i želje krupnog kapitala.
Zaključno, Ordo Iuris poziva saborske zastupnike da ne prihvate Konačni prijedlog, s obzirom da ne sadrži poboljšanja u smjeru zaštite nacionalnih interesa, već u svojoj suštini predstavlja dodatni kotačić u procesu zamjene stanovništva koji je uvelike započet na globalnoj razini 2015. godine.
