• Dekarbonizacija, potpora inovacijama i jačanje sigurnosti Europe – to su deklarirani ciljevi programa Europske komisije za sljedeći mandat koji je predstavila Ursula von der Leyen.
• U raspravi o ovoj temi organiziranoj u Europskom parlamentu najviše prostora posvećeno je pitanjima ekološke transformacije i migracijske politike. Razgovaralo se i o aspektima vezanim uz vanjsku politiku, zaštitu suvereniteta država članica i digitalizaciju.
• Jedna od najvažnijih točaka strategije EK je nastavak programa Green Deal za Europu, koji može dovesti do osiromašenja zemalja Europske unije kao rezultat predložene energetske politike i stvaranja visokih troškova transformacije.
• Ordo Iuris je pripremio analizu ove teme.
Klimatska politika pogađa gospodarstvo
Krajem studenog Ursula von der Leyen predstavila je sastav nove Europske komisije i program djelovanja za sljedeći petogodišnji mandat u Europskom parlamentu. Nakon glasovanja u kojem je 370 zastupnika glasalo za njezin izbor, 282 protiv i 36 suzdržanih, Komisija je odobrena.
Program Von der Leyen temelji se na tri glavna stupa: inovacijama, dekarbonizaciji i sigurnosti, koji trebaju odgovoriti na izazove povezane s globalnom konkurencijom, klimatskim promjenama i geopolitičkim krizama. Jedan od ključnih elemenata programa Komisije provedba je Europskog zelenog plana, koji ostaje središnja točka strategije EU. Provedba politika vezanih uz ekološku transformaciju može biti povezana sa značajnim ekonomskim posljedicama, posebice u kontekstu potrebe pronalaska ravnoteže između ekoloških ciljeva i potrebe održavanja konkurentnosti europskog gospodarstva. Program pretpostavlja postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, razvoj obnovljivih izvora energije i smanjenje emisije ugljičnog dioksida. Green Deal nosi značajne rizike za gospodarstva država članica, posebice za one ovisne o ugljenu i tradicionalnim izvorima energije. Potrebno je bolje vođenje računa o energetskom suverenitetu zemalja i izbjegavanja pretjeranog poskupljenja života građana. Ordo Iuris preporuča praćenje provedbe ciljeva Komisije u kontekstu ravnoteže između gospodarskog razvoja i ekoloških zahtjeva, ističući da odluke koje se donose na razini EU trebaju uzeti u obzir suverenitet država članica i društvenu odgovornost za posljedice takvih radnji. Provedba klimatskih ciljeva može uključivati nametanje dodatnih opterećenja državama članicama.
Prijedlog uvođenja „kompasa konkurentnosti” s ciljem smanjenja jaza u inovacijama između Europe i SAD-a i Kine od velike je važnosti u kontekstu političke i gospodarske situacije u svijetu. Međutim, takve akcije mogle naići na otpor država članica koje se boje da bi globalni ekološki propisi mogli biti teret za njihova gospodarstva, posebice u svjetlu aktualne energetske i geopolitičke krize.
Prijetnja centralizacije
Komisija se obvezala intenzivirati svoje napore za digitalizaciju gospodarstva, uključujući razvoj umjetne inteligencije (AI), kibersigurnosti i europskog digitalnog suvereniteta. Ordo Iuris napominje da bi uvođenje jedinstvenih propisa za umjetnu inteligenciju i zaštitu osobnih podataka moglo ograničiti inovacije, posebice u manjim državama članicama. Postoji rizik centralizacije upravljanja tehnologijom na razini EU, što može biti u suprotnosti s načelom supsidijarnosti (čl. 5. UEU). Ordo Iuris također skreće pozornost na potrebu zaštite prava građana u digitalnom dobu, uključujući privatnost i slobodu govora, pritom podsjećajući na važno pitanje zaštite djece na internetu.
U kontekstu međunarodnih izazova, važno je povećanje europske uloge u sigurnosnim pitanjima, uključujući povećanje izdvajanja za obranu. Von der Leyen je u svom programu istaknula potrebu jačanja zajedničke vanjske i obrambene politike kao odgovor na globalne izazove poput „rata u Ukrajini, ekspanzionističke politike Kine ili nestabilnosti na Bliskom istoku”. Iako su deklaracije o jačanju položaja EU-a u međunarodnoj areni potrebne, nedostatak koherentne strategije po tom pitanju izaziva sumnju u stvarnu učinkovitost planova.
Opozicija „ekstremnoj desnici”
Ordo Iuris ukazuje i na različite reakcije europarlamentaraca na program Ursule von der Leyen. Manfred Weber, čelnik Europske pučke stranke (EPP), istaknuo je potrebu „obrane vladavine prava, potpore Ukrajini i borbe protiv političkog ekstremizma”. U svom govoru također je izrazio „čvrsto protivljenje krajnjoj desnici koju predstavljaju stranke kao što su AfD u Njemačkoj, Marine Le Pen u Francuskoj i Viktor Orbán u Mađarskoj”. Weber je izrazio potporu programu von der Leyen, posebice u pogledu konkurentnosti i inovativnosti, koje će se promovirati u sklopu „kompasa konkurentnosti” koji je predstavila predsjednica Komisije. Također se složio s potrebom za jačom obrambenom politikom pred vanjskim prijetnjama, uključujući i u kontekstu rata u Ukrajini. Prema njegovom mišljenju, Komisija će težiti jačanju globalne pozicije Europe kroz zajedničke napore u područjima inovacija, zelene ekonomije i sigurnosti.
S druge strane, Iratxe García Pérez, predstavnica Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), izrazila je podršku Komisiji, ali je naglasila da to nije „bjanko ček”. Istaknula je da su prioriteti Komisije u skladu s ciljevima njezine skupine, poput borbe protiv klimatskih promjena, promicanja socijalne pravde i digitalizacije gospodarstva. Međutim, García Pérez tvrdi da će potpora njezine skupine ovisiti o tome hoće li Komisija uzeti u obzir socijalne potrebe i smanjenje nejednakosti u Europskoj uniji. Također je kritizirala suradnju s političkim snagama koje niječu klimatske promjene ili nastoje ograničiti „socijalna prava”, ističući prijetnju koju bi dvostruki standardi mogli predstavljati za budućnost programa Komisije.
Jordan Bardella iz skupine Patriots for Europe (PfE) kritizirao je Komisiju rekavši da je Europa postala „bolesnik razvijenih gospodarstava”. Optužio je Komisiju za nedostatak reformi i stagnaciju, te naglasio da politika Komisije dovodi do toga da Europa gubi svoju konkurentnost u usporedbi sa SAD-om, Kinom i Indijom.
Nicola Procaccini, predstavnik skupine Europskih konzervativaca i reformista (ECR), istaknuo je potrebu poštivanja prerogativa država članica pri imenovanju povjerenika i potrebu za slobodom glasovanja u Europskom parlamentu. Njegov stav naglašava napetost između načela supsidijarnosti i potrebe za političkom kohezijom u Uniji.
Terry Reintke iz skupine Zeleni/EFA priznala je da je odluka o podršci Komisiji bila teška i da je izazvala podjele unutar njezine skupine. No, istaknula je potrebu izgradnje proeuropske većine nasuprot „ekstremnoj desnici”. Manon Aubry (Ljevica) nedvosmisleno je kritizirala von der Leyen zbog okončanja cordon sanitaire protiv desničarskih snaga, optužujući Komisiju za legitimiranje autoritarizma. Obje pozicije ukazuju na napetosti unutar lijevog političkog spektra.
Jorge Buxadé Villalba (PfE) oštro je kritizirao politiku Komisije, ustvrdivši da su socijalisti i Narodna stranka dvije strane iste medalje. Marieke Ehlers, također iz PfE, ukazala je na politizaciju Komisije i nedostatak transparentnosti u procesu odabira kandidata za povjerenike. Napomenula je da u saslušanjima kandidata sve više dominiraju stranačka nadmetanja i politički dogovori, što narušava povjerenje građana u institucije Europske unije. Ehlers je pozvao na poštivanje suvereniteta država članica i veću transparentnost u procesu donošenja odluka na razini EU. Ova rasprava jasno pokazuje da je plan von der Leyenove usvojen u ozračju značajnih političkih podjela u Europskom parlamentu.
Plan za novi mandat Europske komisije koji je predstavila Ursula von der Leyen duboko je podijelio Europski parlament. Nizak rezultat koji je nova Komisija postigla na glasovanju ukazuje na njen slab mandat. U kontekstu programa također je potrebno ukazati na važnost poštivanja načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Također je iznimno važno naglasiti potrebu zaštite konkurentnosti država članica i njihovih gospodarstava, posebice u području energetske politike.
Ordo Iuris Poljska
Ordo Iuris Hrvatska
