- Europski parlament radi na nacrtu direktive o borbi protiv nasilja nad ženama.
- Nacrt je zabrinjavajući jer postavlja krajnje široku definiciju „nasilja”, vladama daje ovlasti za cenzuru „uvredljivih” internetskih sadržaja i nameće obvezu borbe protiv „štetnih spolnih stereotipa”.
- Direktiva također može rezultirati radikalnim ograničenjem načela presumpcije nevinosti u slučajevima seksualnih prijestupa, neizravnom pretpostavkom krivnje muškarca.
- Ordo Iuris predao je memo zastupnicima u Europskom parlamentu ističući temeljne nedostatke projekta i pozivajući na izmjene i dopune kako bi se on prilagodio zahtjevima Povelje o temeljnim pravima Europske unije.
Prvo čitanje nacrta direktive o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji planirano je u Europskom parlamentu za kraj travnja. U dokumentu se nalaze i neka pozitivna rješenja, poput kriminalizacije obrezivanja žena i obveze uspostave 24-satne telefonske linije za hitne slučajeve za žrtve seksualnih delikata. No, nacrt sadrži i niz odredbi opasnih po slobodu govora, pravo na obranu i druga prava građana.
Ordo Iuris poslao je svim zastupnicima Europskog parlamenta memorandum koji ukazuje na glavne nedostatke dokumenta, kao što su:
– krajnje široka definicija „nasilja”;
– kriminalizacija „cyber-uznemiravanja”, shvaćenog kao širenje „uvredljivog materijala” na internetu koji „uzrokuje značajnu psihičku štetu”;
– obveza borbe protiv „štetnih spolnih stereotipa”;
– poziv vladama da cenzuriraju online sadržaj koji je „uvredljiv” ili „potiče mržnju”;
– ograničenje načela pretpostavke nevinosti, koje uključuje i priznavanje prava oštećenika na naknadu štete od optuženika prije njegove osude, kao i ono o zabrani ispitivanja oštećenika o pitanjima koja se odnose na njegov privatni život.
Predloženim rješenjima krši se Povelja EU o temeljnim pravima, uključujući pravo na slobodu govora, načelo nullum crimen sine lege certa (koje onemogućuje kažnjavanje za djelo koje nije zabranjeno propisima) i pravo na obranu. Predložene odredbe se mogu koristiti ne samo za borbu protiv nasilja nad ženama, već i za suzbijanje kritike političara, novinara i drugih javnih osoba. Takva kritika bi se lako mogla klasificirati kao „poticanje na mržnju” ili širenje „uvredljivih materijala” koji uzrokuju „značajnu psihičku štetu”. Pojmovi „mržnja“, „uvredljivost“ i „psihička šteta“ u nacrtu nisu definirani, niti imaju ustaljeno značenje u kaznenopravnoj doktrini, pa se u praksi mogu slobodno tumačiti, ovisno o subjektivnim stavovima određene osobe.
S druge strane, promjene kod pretpostavke nevinosti mogu uvelike doprinijeti pojavi lažnih optužbi za seksualne prijestupe protiv muškaraca. Jedna od temeljnih postavki zapadne pravne kulture je obveza da se optuženi tretira kao nevin sve dok ne bude pravomoćno osuđen, kako bi mu se zajamčilo pošteno suđenje. Pod tom pretpostavkom, u kaznenom postupku ne možemo nekoga definitivno označiti kao počinitelja sve dok nije donesena presuda. U međuvremenu, nacrt direktive neizravno dopušta pretpostavku krivnje muškarca kojeg je žena optužila za seksualni prijestup. Sve što je potrebno je da žena podnese optužbu i, u svjetlu nacrta direktive, imat će pravo na naknadu od muškarca kojeg je optužila za seksualni prijestup. Ujedno, nacrt predviđa ozbiljno ograničenje prava muškarca na obranu, jer utvrđuje apsolutnu zabranu ispitivanja žene (svjedoka optužbe, potencijalne žrtve) o njezinom privatnom životu – zanemarujući činjenicu poznatu svakom profesionalnom branitelju, da su u takvim slučajevima činjenice iz privatnog života presudne za ocjenu vjerodostojnosti svjedoka.
Prvotna verzija nacrta uključivala je i prijedlog redefiniranja kaznenog djela silovanja tako da se njime smatra svaki spolni odnos na koji žena nije pristala. Ovako konstruirana definicija imala bi za posljedicu prebacivanje tereta dokazivanja u kaznenom postupku s tužitelja na optuženika koji bi morao dokazati da je dobio pristanak žene na snošaj, pa bi stoga, zapravo, morao dokazati i svoju nevinost, protivno elementarnim standardima kaznenog prava. Međutim, ovaj je prijedlog odbijen u fazi političkih pregovora između Vijeća EU i Europskog parlamenta, pa najvjerojatnije neće biti uvršten u konačnu verziju direktive.
U svom memorandumu upućenom zastupnicima Europskog parlamenta, Ordo Iuris poziva na brojne izmjene i dopune nacrta direktive sa svrhom da taj dokument zaista posluži borbi protiv nasilja nad ženama, a ne da bude instrument koji se koristi za ideološke svrhe.
Nasilje nad ženama zaslužuje najveću osudu, a suzbijanje ove pojave ne bi trebalo izazivati nikakve sumnje. Nažalost, trenutno različite skupine koriste plemenitu ideju borbe protiv nasilja nad ženama za širenje svojih ideoloških ciljeva na način koji je suprotan temeljnim načelima prava. Savršen primjer za to je direktiva protiv nasilja nad ženama, koja između ostalog predlaže značajno ograničenje načela presumpcije nevinosti, koje je jedan od stupova europske pravne tradicije. Stoga su stručnjaci iz Ordo Iuris-a pripremili memorandum u kojem su ukazali na pogreške nacrta direktive i predložili amandmane – naglašava Patryk Ignaszczak iz Centra za međunarodno pravo Instituta Ordo Iuris.
