• Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29) u Azerbajdžanu usvojila je ažuriranu verziju Radnog programa o rodnim pitanjima iz Lime.
• Ovaj program, kreiran 2014., usredotočen je na integraciju „rodne perspektive” u klimatsku politiku, naglašavajući da su žene posebno pogođene učincima klimatskih promjena, na primjer, kroz „ograničen pristup resursima, poteškoće u zdravstvenoj skrbi ili sve veće opterećenje s tradicionalnim društvenim ulogama”.
• Raspravama tijekom posljednjeg sastanka COP29 dominirao je spor oko uključivanja koncepta „roda” u tekst i pozivanja na provedbu zahtjeva LGBT lobija, što je postalo žarište između nekih zemalja.
• U konačnici, termin „rod” nije uključen u dokument.
• Pokušaj uvođenja odredbi o, primjerice, tzv. reproduktivnim i seksualnim pravima u međunarodne instrumente nailazi na otpor država koje naglašavaju da međunarodno pravo treba poštivati kulturnu i moralnu raznolikost država članica i izbjegavati ideološka pitanja.
• Vatikan je, između ostalih, izrazio protivljenje uvrštenju pojma „rod” u dokumente COP29.
Konferencija COP29, dio Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC), imala je za cilj razviti globalna rješenja za sve vidljivije učinke klimatske krize. Sastanak, koji je još jedno izdanje godišnjih klimatskih summita, okupio je predstavnike gotovo svih zemalja svijeta, nevladine organizacije, stručnjake i aktiviste koji nastoje pronaći zajednička rješenja za borbu protiv klimatskih promjena i ublažavanje njihovih posljedica. Raspravom je dominirao spor između zemalja s različitim pogledima na pitanja tzv. reproduktivnih i seksualnih prava, rodne teorije i ljudskih prava. Rasprave o ovoj temi izazvale su kontroverze, što je potaknulo nagađanja da bi program koji uzima u obzir „rod u klimatskoj politici”, poznat kao Lima Work Programme on Gender, mogao isteći krajem godine. Postojale su jasne razlike između zemalja koje su podržale korištenje pojma „rod” u sadržaju konačnog dokumenta i zemalja koje su se oštro protivile ovim prijedlozima.
Zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Australije i Norveške, kao i Europske unije (djelujući kao cjelina), pokušale su u dokument COP29 unijeti odredbe koje uključuju koncept „žene u svoj njihovoj različitosti”. Ovaj pojam, kako ga je definirala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), između ostalog uključuje „homoseksualne, transrodne, interseksualne žene i one koje se bave seksualnim radom”. Tako široko tumačenje roda izazvalo je kontroverze među zemljama poput Vatikana, Saudijske Arabije, Irana i Egipta.
Prijedlozi u vezi s uključivanjem tzv. seksualnih i reproduktivnih prava u klimatsku politiku također su postali temeljna točka prijepora. Organizacije kao što je Women Deliver tvrdile su da bi pristup seksualnom obrazovanju, „uslugama pobačaja” i „široko shvaćenoj reproduktivnoj skrbi” trebao biti sastavni dio aktivnosti za sprječavanje klimatskih promjena. Prema mišljenju nekih zemalja, takve odredbe nadilaze mandat klimatskih konferencija i ugrožavaju tradicionalne moralne vrijednosti. Zemlje poput Vatikana i Egipta istaknule su kako je uvođenje kontroverznih odredbi o rodnim i reproduktivnim pravima u dokumente COP-a neopravdano, a njihovo usvajanje moglo bi dovesti do nametanja jedinstvene vizije morala međunarodnom forumu. Predstavnici Svete Stolice istaknuli su kako njihovo protivljenje proizlazi iz zabrinutosti oko promicanja transrodne ideologije i redefiniranja pojma roda na način koji je u suprotnosti s njegovim prirodnim značenjem.
Prema podacima UN-a, žene trenutno čine 80% ljudi raseljenih zbog klimatskih promjena. U isto vrijeme, samo 0,01% globalnog financiranja klimatskih promjena bavi se „specifičnim potrebama žena”. Na COP29 afričke i europske zemlje predložile su ažuriranje plana kako bi se uključila bilješka o različitim iskustvima žena u kontekstu klime, na temelju njihovog „roda, spola, dobi i rase”. Međutim, to je naišlo na oštro protivljenje Vatikana, Saudijske Arabije, Irana i Egipta, koji su doveli u pitanje korištenje izraza „rod” i pozivanje na prava „homoseksualnih i transrodnih osoba”.
Zapadne zemlje i Europska unija tvrde da je integracija „rodne perspektive” i raznolikosti ključna za učinkovitu borbu protiv klimatske krize. Na primjer, Europska unija objavila je pismo koje je podržalo 17 zemalja u kojem se naglašava da „naša sposobnost rješavanja klimatske krize ovisi o našoj predanosti osnaživanju žena i djevojaka u svoj njihovoj različitosti”.
S druge strane, neke su zemlje izrazile zabrinutost da bi se termini poput „roda” mogli tumačiti na način koji promovira rodnu ideologiju i zahtjeve LGBT pokreta, što je u suprotnosti s kulturnim i pravnim vrijednostima tih zemalja. Glasnogovornik Vatikana naglasio je da Sveta Stolica podržava konsenzus koji uzima u obzir osjetljivost svake zemlje i poštuje lokalne kulturne norme. Vatikan se, poput Irana i Egipta, usprotivio odredbama za koje smatraju da bi mogle dovesti do redefiniranja pojma roda. Te zemlje ističu da bi promicanje takvih formulacija moglo biti shvaćeno kao pokušaj miješanja u njihov suverenitet i pravni poredak. Prema Susani Muhamad, kolumbijskoj ministrici okoliša, blokiranje odredbi o rodu znači „riskiranje uništenja desetljeća napretka u uključivanju ženskih perspektiva u klimatsku politiku”, a stajališta poput vatikanskog su „neprihvatljiva”. U konačnici, koncept „roda” nije uključen u završni dokument Konferencije.
Konferencija COP29 razotkrila je rastuće napetosti između zemalja s različitim kulturnim i moralnim vrijednostima. Spor oko jezika završnih dokumenata, posebno u vezi s rodnom ideologijom, naglašava poteškoće u postizanju konsenzusa o pitanjima koja nadilaze tradicionalni mandat klimatske politike. No, pokazao je nešto više, naime kako se rodna ideologija trenutno „krijumčari” čak i u dokumentima koji bi se trebali ticati sasvim drugih područja – naznačila je Julia Książek iz Centra za međunarodno pravo Ordo Iuris.
