· Europski parlament je velikom većinom glasova usvojio nacrt izmjene i dopune Direktive o sprječavanju i borbi protiv trgovanja ljudima i zaštiti žrtava, koji je predstavila Europska komisija.
· Direktiva uključuje prijedlog da se fenomen „korištenja surogat-majčinstva“, „prisilnog braka“ ili „nezakonitog posvajanja“ prepozna kao oblik „iskorištavanja“, što je pak jedna od podvrsta kaznenog djela trgovine ljudima.
· Takva klasifikacija surogat majčinstva dovest će do ocjene „korištenja surogat majčinstva“ kao „europskog zločina“ u smislu čl. 83. st. 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odnosno posebno teškog kaznenog djela s prekograničnim elementom.
· Prilikom glasovanja, nacrt amandmana na Direktivu podržala su 563 zastupnika, 7 je bilo protiv, a 17 suzdržanih.
· Usvajanje dokumenta važan je korak u suzbijanju pojave surogat majčinstva.
· Ordo Iuris pripremio je analizu na ovu temu.
Nacrt je Europska komisija predstavila u prosincu 2022. Motiviran je „pojavom nekoliko novih izazova” u području koje regulira ovaj zakon. Kako se ističe u dokumentu, potreba za izmjenom odredaba Direktive uzrokovana je novim pojavama, kao što su, među ostalim: porast stope trgovanja ljudima u svrhe koje nisu seksualno iskorištavanje, radno iskorištavanje ili nezakonita posvojenja. EK je također skrenula pozornost na tehnološki napredak i razvoj društvenih medija (koji trgovcima ljudima omogućuju korištenje novih metoda djelovanja) te, konačno, na potrebu jačanja kaznenopravnih instrumenata za borbu protiv ove vrste kriminala. Posljednja verzija prijedloga izmjena i dopuna Direktive usvojena je 15. veljače 2024. godine.
Promjene se odnose na više od 20 članaka Direktive. Članak 2. mijenja definiciju pojma „iskorištavanje” uključivanjem „izrabljivačkog surogat majčinstva, prisilnog braka ili nezakonitog posvajanja” unutar svog opsega. Direktiva također uvodi nove sankcije za pravne osobe odgovorne za kaznena djela navedena u njoj. Kazne uključuju oduzimanje prava na korištenje javnih usluga, uključujući natječajne postupke, subvencije, koncesije i licence, kao i oduzimanje dozvola za obavljanje djelatnosti koje su dovele do počinjenja kaznenog djela. Počiniteljima će se zaprijetiti i zatvaranjem objekata u kojima su počinjena kaznena djela. Ako za to postoji javni interes, moći će se objaviti svi dijelovi sudske odluke koji se odnose na počinjeno kažnjivo djelo i izrečene sankcije ili mjere.
Daljnje promjene uključuju uspostavu nacionalnih mehanizama ciljane pomoći i nacionalnih kontaktnih točaka. Uvest će minimalne standarde za otkrivanje i ranu identifikaciju žrtava te pružanje pomoći, uključujući smještaj i materijalnu potporu. Direktiva se također, između ostalog, odnosi na mogućnost osnivanja nacionalnih fondova za žrtve trgovanja ljudima ili osposobljavanje za sprječavanje i borbu protiv zločina povezanih s trgovanjem ljudima.
Surogat majčinstvo ili surogatsvo je ugovor prema kojem se žena obvezuje zatrudnjeti izvantjelesnom oplodnjom, roditi dijete i prenijeti roditeljska prava na „klijenta”. Ovu praksu do sada je puno puta osudio Europski parlament. U Rezoluciji iz 2011. EP je pozvao države članice da „prepoznaju surogat majčinstvo kao ozbiljan problem koji predstavlja oblik zlostavljanja žena i zloupotrebe njezinih reproduktivnih organa” i izrazio uvjerenje da su žene i djeca podvrgnuti istim oblicima zlostavljanja i da se i žene i djeca mogu smatrati „robom” na međunarodnom reproduktivnom tržištu, a nove reproduktivne pojave kao što je surogat majčinstvo pridonose povećanju trgovine ženama i djecom i nezakonitim posvojenjima preko granica. U svojoj Rezoluciji iz 2015., EP je osudio „praksu surogat majčinstva, koja potkopava ljudsko dostojanstvo žene jer se njezino tijelo i reproduktivne funkcije koriste kao roba. (…) Ovu praksu, koja uključuje reproduktivno iskorištavanje ljudskog tijela za profit ili drugu korist, posebno za ranjive žene u zemljama u razvoju, treba zabraniti i tretirati kao goruće pitanje pri razmatranju instrumenata za zaštitu ljudskih prava.” Godine 1989. godine, Stručni odbor Vijeća Europe za unapređenje biomedicinskih znanosti kritizirao je sve oblike surogat majčinstva i ukazao da „nijedan liječnik ili institucija ne smiju koristiti sredstva umjetne prokreacije kako bi surogat majka začela dijete”. Osim toga, preporučio je da se „svaki ugovor ili sporazum između surogat majke i osobe ili para za koje je nosila dijete treba smatrati nevaljanim”.
Usvojenu izmjenu Direktive treba ocijeniti pozitivno. Posebno važan element prijedloga sadržanih u njemu jest postulat o svrstavanju „surogat majčinstva“ u jedan od oblika „iskorištavanja“, što je pak jedna od podvrsta kaznenog djela trgovanja ljudima. Pohvalno je što je Europska komisija uspjela prepoznati problem surogat majčinstva, fenomena koji prije svega pogađa dostojanstvo žene i njezina djeteta, koje u tom procesu de facto postaje predmetom trgovine. Direktiva je veliki uspjeh za pokrete koji se bore protiv surogat majčinstva, kaže Patryk Ignaszczak iz Centra za međunarodno pravo Instituta Ordo Iuris.
